Što je kašalj i zašto kašljemo?

 

Iako ga često doživljavamo kao neugodnu smetnju, kašalj je zapravo složen i vitalan zaštitni refleks našeg tijela.

Njegova primarna funkcija je održavanje prohodnosti dišnih putova, čišćenjem sluzi, stranih čestic ili tijela.

Kašalj je snažna, eksplozivna radnja koja uključuje koordinaciju mišića i živčanih putova. Proces započinje zatvaranjem glotisa (glasnica), nakon čega slijedi snažna kontrakcija izdisajnih mišića, što dovodi do naglog porasta tlaka unutar prsnog koša.

Kada se glasnice otvore, zrak se izbacuje iz pluća brzinom koja u nekim slučajevima može premašiti i 800 km/h, čime se izbacuje neželjeni sadržaj iz dišnih puteva.

Je li kašalj bolest ili simptom?

 

Kašalj sam po sebi nije bolest, već simptom. On je znak da nešto iritira (smeta) naše dišne putove.

Uzroci mogu biti razni, od prehlade do ozbiljnijih stanja kao upala pluća, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) ili čak bolesti srca.

Stoga je važno ne ignorirati dugotrajan ili neuobičajen kašalj, već potražiti uzrok kako bi se moglo primijeniti odgovarajuće liječenje.

Kako prepoznati akutni (kratkotrajni), a kako  kronični ( dugotrajni) kašalj?

 

Medicina klasificira kašalj prvenstveno prema njegovom trajanju, jer duljina trajanja često može upućivati na vjerojatni uzrok.

Razlikujemo tri osnovne kategorije:

1. Akutni kašalj

Traje manje od 3 tjedna. Najčešće je uzrokovan virusnim infekcijama gornjih dišnih putova, poput prehlade ili gripe, akutnog bronhitisa ili upale sinusa. U većini slučajeva, akutni kašalj prolazi sam od sebe ili uz simptomatsko liječenje.

2. Subakutni kašalj

 Traje od 3 do 8 tjedana. Često je posljedica preboljele respiratorne infekcije (postinfektivni kašalj), gdje dišni putovi ostaju nadraženi i preosjetljivi neko vrijeme nakon što je infekcija prošla.

3. Kronični kašalj

 Definira se kao kašalj koji traje duže od 8 tjedana kod odraslih, odnosno 4 tjedna kod djece.

Kronični kašalj zahtijeva detaljnu medicinsku obradu kako bi se utvrdio uzrok, koji može biti kompleksan i uključivati stanja poput astme, gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), sindroma gornjih dišnih putova  ili pušenja.

Kako prepoznati vrstu kašlja?

 

Osim po trajanju, kašalj se razlikuje i po svojim karakteristikama, prvenstveno po prisutnosti ili odsutnosti sluzi (šlajma).

Prepoznavanje vrste kašlja može pomoći u sužavanju mogućih uzroka i odabiru najprikladnijeg načina liječenja. Prema tome razlikujemo:

Suhi (nadražajni kašalj)

 

Suhi kašalj, poznat još i kao nadražajni, karakterizira odsutnost sluzi (šlajma).

Zvuk je često grebajući, hrapav i može se javljati u napadima. Pacijenti ga često opisuju kao osjećaj škakljanja ili iritacije u grlu koji ih tjera na kašalj.

Ovaj tip kašlja tipičan je za početne faze virusnih infekcija, alergije, astmu, izloženost iritacijama poput dima ili prašine.

Mokri (produktivni) kašalj

 

Mokri ili produktivni kašalj je onaj kod kojeg dolazi do iskašljavanja sluzi (šlajma) iz dišnih putova.

Zvuk je dublji, ”zveckajući” i može biti popraćen osjećajem punoće u prsima. Boja i gustoća iskašljaja mogu pružiti dodatne informacije o uzroku.

Ako je  iskašljana sluz bjelkasta ili prozirna, to je često znak virusne infekcije ili alergije. U suprotnom, ako je sluz žučkaste ili zelene boje, to je znak koji može upćivati na bakterijsku infekciju.

Produktivni kašalj je karakterističan za stanja poput bronhitisa i upale pluća.

Kako razlikovati alergijski kašalj ili kašalj kod prehlade?

 

Iako simptomi često mogu biti slični, postoje razlike. Najbitnija je razlika u tome što se kod kašlja uzrokovanog prehladom najčešće javljaju temperatura, bolovi u mišićima ili grlobolja, dok se kod alergijskog kašlja najčešće pojavljuju popratni simptomi poput svrbeža očiju i nosa, kihanja te prozirnog, vodenastog iscjetka iz nosa.

Alergijski kašalj:

Pojavljuje se zbog pretjerane reakcije imunološkog sustava koje u većini slučajeva nisu životno opasne.

Uzrok predstavljaju različiti alergeni, među kojma su najpoznatiji peludi, kućna prašina, grinje ili životinjske dlake.

Trajanje ovisi o vremenskoj izloženosti alergenu, pa može potrajati tjednima ili mjesecima. Alergijski kašalj je uglavnom nadražajan i suh, a prati ga lagani osjećaj nelagode škakljanja.

Osim škaljanja u grlu i kašljanje, česti popratni simptomi su svrbež očiju i nosa, učestalo kihanje, te prozirno vodenasati iscjedak iz nosa.

Vrijeme pojavljivanja je najčešće sezonski (jesen proljeće) ili se javljaju odmah nakon kontakta s alergenom.

Kašalj kod prehlade:

Kod prehlade kašalj se javlja zbog infekcije dišnih puteva. Uzrok mu je njačešće virusna infekcija koja se manifestira kao obična prehlada ili gripa.

Na početku je često suh, ali s vremenom obično prerasta u produktivan s čestim iskašljavanjem sluzi ( šlajma).

Popratno se mogu javiti povišena temperature, bolovi u mišićima i zglobovima te grlobolja. Najčešće se javlja u hladnijim mjesecima zime i jeseni kada su aktivniji virusi.

Obično prolazi dosta brzo ( prosječno između 7 i 20 dana).

Najčešći uzroci kašlja kod odraslih?

 

Kod odraslih osoba, velika većina slučajeva kroničnog kašlja može se pripisati jednom od tri glavna uzroka ili njihovoj kombinaciji: sindrom gornjih dišnih putova, astma i GERB. Naravno, osim ovih postoje i mnogi drugi potencijalni uzorci.

Virusi gripa i prehlada

Akutne virusne infekcije dišnog sustava, poput obične prehlade (uzrokovane rinovirusima) i gripe (uzrokovane virusom influence), najčešći su uzrok akutnog kašlja.

Virusi napadaju sluznicu dišnih putova, uzrokujući upalu i pojačano stvaranje sluzi, što aktivira refleks kašlja.

Iako je kašalj u ovom slučaju obično kratkotrajan, ponekad može potrajati i nekoliko tjedana nakon što drugi simptomi nestanu.

Pušački kašalj (kronični) i bronchitis

 

Pušenje je vodeći uzrok kroničnog kašlja. Duhanski dim sadrži tisuće kemikalija koje iritiraju dišne putove i oštećuju sitne dlačice odgovorne za čišćenje pluća. Posljedica toga je nakupljanje sluzi i pojava kronične upale ( kronični bronhitis).

Pušački kašalj je tipično produktivan, najizraženiji ujutro, i predstavlja ozbiljan znak oštećenja pluća.

Refluks (GERB) i kašalj od želuca

 

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je stanje u kojem se želučana kiselina vraća u jednjak, a ponekad i do grla i dišnih putova.

U tom stanju kronični kašalj pojavljuje se iz 2 razloga. Prvi je direktnom iritacijom grla i glassica, a drugi putem automatskog živčanog refleksa koji se javlja kada kiselina iritira donji dio jednjaka.

Zanimljivo je da do 75% pacijenata s kašljem uzrokovanim GERB-om nema klasične simptome žgaravice, što dijagnozu čini izazovnijom.

Kako (ublažiti) smiriti kašalj?

 

Pristup olakšanju i pomoći kod kašlja ovisi o njegovom uzroku, vrsti i jačini.

Akutni kašalj uzrokovan prehladom često zahtijeva samo simptomatsko olakšanje, dok kronični kašalj zahtijeva liječenje glavnog uzroka.

Lijekovi: sirupi, tablete, pastile

Tri vrste lijekova mogu ublažiti kašalj uzrokovan prehladom ili bronhitisom: antitusici (za suzbijanje kašlja), ekspektoransi (za iskašljavanje) i lokalni pripravci (masti koje se nanose na kožu).

• Antitusici

Koriste se za suhi, nadražajni kašalj. Oni blokiraju refleks kašlja u tijelu

• Ekspektoransi

Upotrebljuju se za iskšljavanje. Razrjeđuju nakupljenu sluz u dišnim putovima kako bi se lakše izbacili.

• Pastile i lokalni pripravci

Pastile s mentolom ili masti na bazi kamfora mogu pružiti olakšanje.

 

Čajevi, med i oblozi kao prirodna podrška kašlju!

Mnogi prirodni sastojci tradicionalno se koriste za ublažavanje kašlja i mogu pružiti olakšanje:

Topli biljni čajevi

Biljni čajevi, poput onih od sljeza, đumbira, majčine dušice ili kamilice, pomažu u neophodnoj hidrataciji organizma, istovremeno umirujući grlo i pomažući u razrjeđivanju sluzi.

Đumbir je poznat po svojim svojstvima koja doprinose opuštanju mišića dišnih putova. Najbolje ga je konzumirati u svježem obliku, kao topli napitak ili putem dodataka prehrani.

Med

Poznato je da je med jedan od najučestalijih prirodnih pripravka koji se tradicionalno koriste kod kašlja. On oblaže i umiruje sluznicu grla te samim time smanjuje iritaciju koja se javlja kod kašlja.

Studije su pokazale da korištenje meda kod djece može biti učinkovito i za lakše spavanje, a ne samo na podršku kod kašlja.

Može se uzeti direktno ( jedna čajna žličica prije spavanja) ili u toplome čaju.

Topli oblozi na prsima

Iako za njih ne postoje čvrsti znanstveni dokazi, često pružaju subjektivni osjećaj ugode i olakšanja tijekom napadaja kašlja.

Inhalacija i vlaženje zraka kao pomoć kod kašlja

Jedan od tradicionalnih načina koji se često koristi za ublažavanje kašlja je inhalacija, odnosno udisanje pare. Udahnuta para vlaži dišne putove, pomaže pri razrjeđivanju sluzi i smiruje iritaciju. Evo nekoliko načina primjene:

Tuširanje ili kupanje u toploj vodi

Para koja se pritom stvara može pružiti trenutno olakšanje i olakšati disanje.

Klasična „domaća“ inhalacija

 Ovo je tradicionalan način pri kojem se nagnemo nad posudu s vrućom vodom (u koju se često dodaju eterična ulja ili ljekovito bilje). Glavu prekrijemo ručnikom kako bismo zadržali što više pare i polako udišemo.

Korištenje ovlaživača zraka

Cilj ovlaživača je održavanje vlage u prostoriji, osobito noću. Time se sprječava isušivanje sluznice grla koje se događa kada je zrak u kući presuh. Preporučena vlažnost zraka u prostoriji u kojoj boravimo je od 40 % do 60 %.

Što učiniti kada se kašalj pojavi kod djece?

 

Kašalj je izuzetno čest kod djece i obično je znak virusne infekcije. Međutim, dječji dišni putovi su manji i osjetljiviji, pa kašalj ponekad može biti znak ozbiljnijeg stanja.

Kada  potražitit pomoć pedijatra?

Većina dječjeg kašlja može se liječiti kod kuće uz odmor, puno tekućine, dodatke prehrani i prirodne sastojke.

Lijekovi za kašalj koji se kupuju bez recepta općenito se ne preporučuju za mlađu djecu bez savjetovanja s liječnikom.

Međutim, važno je potražiti liječničku pomoć ako:

Hitna stanja (disanje i zvuk)

Potražite pomoć odmah ako dijete diše ubrzano, uvlači prsni koš pri disanju ili su mu usne plavkaste. Posebnu pažnju obratite na specifične zvukove poput kašlja koji zvuči kao lavež psa ili hripanja pri udisaju.

Dob i opće stanje

Bebe mlađe od 3 mjeseca moraju se pregledati kod svakog kašlja. Kod starije djece, alarmantno je ako su malaksala, odbijaju piti tekućinu ili izgledaju vrlo bolesno.

Temperatura i trajanje

Pregled je nužan ako kašalj prati temperatura viša od 39°C ili ako sam kašalj traje duže od tri tjedna

Simptomi za uzbunu: Kada kašalj postaje opasan?

 

Iako je kašalj najčešće bezopasan, određeni popratni simptomi mogu ukazivati na ozbiljno medicinsko stanje koje zahtijeva hitnu liječničku pomoć.

Ovo su simptomi koji se nikada ne smiju ignorirati:

Iskašljavanje krvi

 Ovo je uvijek razlog za hitan pregled kod liječnika. Može ukazivati na stanja poput teškog bronhitisa, upale pluća ili plućne embolije.

Oštra bol u prsima

 Probadajuća bol koja se pogoršava prilikom svakog udisaja ili kašljanja. Stanje koje može biti  je znak ozbiljnijih plućnih komplikacija.

Teško disanje i gušenje

Osjećaj nemogućnosti  dolaska do daha. Ovi simptomi mogu upućivati na teški napadaj astme, anafilaksiju ili prisutnost stranog tijela u dišnim putovima.

Kašalj i visoka temperatura

Kombinacija kašlja i visoke tjelesne temperature (iznad 38.5°C) često je znak ozbiljnije infekcije od obične prehlade.

To može upućivati na gripu, upalu pluća ili bronhitis. Ako temperaturu prate i zimica, tresavica, bolovi u tijelu i opća slabost, važno je potražiti liječničku pomoć, osobito ako simptomi ne popuštaju nakon nekoliko dana.